• Vedran Antoljak

Smanjivanjem administrativnih opterećenja do nekoliko milijardi kuna ušteda za poduzetnike

Updated: Aug 30

Nepotrebnih propisa i administrativnih procedura koji koče gospodarstvo ima svaka država bez obzira na stupanj razvoja, a njihov broj se mjeri u tisućama. Oni predstavljaju administrativna opterećenja u koja spadaju, među ostalim, sve zastarjele, suvišne, duplicirane i iritantne zakonske obveze koje poduzetnicima neopravdano nameću visoke troškove poslovanja.


Nacionalni plan obnove i otpornosti (NPOO) je ključan temelj za razvoj hrvatskog gospodarstva u sljedećih šest godina kroz sufinanciranje projekata javnog i privatnog sektora. Osnovni cilj NPOO-a je pridonijeti ubrzanom gospodarskom rastu primarno kroz ulaganja u zelenu i digitalnu tranziciju, a njegov utjecaj na ubrzanje rasta BDP-a u 2021. se procjenjuje na dodatnih 0,3 posto te na dodatnih gotovo 1,5 posto u 2022. i 2023. kada se očekuje najsnažniji njegov učinak. Stoga je opravdano da mediji već mjesecima puno pažnje posvećuju do sada neviđenim mogućnostima za sufinanciranje projekata javnog i privatnog sektora iz NPOO-a od kojih se neki očekuju već u prvom kvartalu 2022. godine.


Smanjenje administrativnog opterećenja


Međutim, čini se da je jedna jako važna komponenta NPOO-a ostala ispod medijskih radara a izuzetno je bitna za razvoj hrvatskog gospodarstva u sljedećim godinama. Radi se o nastavku provedbe mjera administrativnog i fiskalnog rasterećenja te stvaranja jednostavnijeg, suvremenijeg i sigurnijeg regulatornog okruženja. Naime, administrativni i parafiskalni nameti direktno utječu na razvoj poduzetništva, privlačenje stranih ulaganja i gospodarstvo u cjelini. Iz tog razloga je potrebno nastaviti s provedbom reformskih aktivnosti koje bi trebale rezultirati većom pravnom sigurnošću za poduzetnike, te povoljnijom poslovnom klimom.

Hrvatska posjeduje značajna iskustva u provedbi regulatorne reforme kroz provedbu četiri usvojena Akcijska plana za administrativno rasterećenje do kraja 2022. Pritom je MINGOR odgovoran za koordinaciju provedbe više od sto mjera administrativnog rasterećenja gospodarstva iz tih akcijskih planova koje je do danas usvojila hrvatska Vlada. Bez obzira na sporu provedbu mjera, za naše gospodarstvo je jako važno održati kontinuitet aktivnosti za smanjivanje administrativnog opterećenja jer se time postiže veća razina konkurentnosti, ali i brži, jeftiniji te jednostavniji regulatorni sustav za poduzetnike. NPOO predviđa smanjenje administrativnog opterećenja kroz novi, peti Akcijski plan za administrativno rasterećenje za dodatnih deset posto do kraja 2024. te deset posto do kraja 2025. Dodatno tim uštedama, Vlada planira smanjiti parafiskalne i neporezna davanja za pet posto do prvog kvartala 2023. te dodatnih pet posto do prvog kvartala 2025.


Veliki potencijal ušteda


Međunarodni stručnjaci za regulatornu reformu procjenjuju ukupnu visinu administrativnih opterećenja jedne države na tri do sedam posto BDP-a. Stoga su vodeće države svijeta prepoznale upravo administrativno rasterećenje kao ključni preduvjet rasta. Sama Europska unija je u razdoblju više od deset godina smanjila administrativna opterećenja za preko trideset i pet posto te stavila van snage skoro deset tisuća nepotrebnih propisa, što je dovelo do malo manje od pedeset milijardi eura ušteda za EU gospodarstvo.


Hrvatsko gospodarstvo je još uvijek jako sputano administrativnim opterećenjem čiji se trošak usklađenosti poduzeća procjenjuje na više od deset milijardi kuna. Ipak, dosadašnja spora provedba mjera iz Akcijskih planova i fragmentirane aktivnosti rasterećenja nisu dale prepoznatljive učinke za gospodarstvo. Znajući pritom da je primarni kriterij ulagača jednostavno administrativno okruženje i predvidivost regulatornog sustava, Hrvatska kao destinacija nije na vrhu rang-listi ulagača. Daljnjom pojednostavljenjem administrativnih opterećenja, smanjivanjem parafiskalnih i neporeznih davanja te digitalnoj tranziciji javne uprave, Hrvatska može ostvariti uštede za gospodarstvo u iznosu od tri do šest milijardi kuna godišnje. Te uštede bi trebali primarno osjetiti mikro, mala i srednja poduzeća kroz niže troškove poslovanja, a posebno kroz manji trošak sukladnosti s propisima.


Na kraju, važno je istaknuti da je provedba mjera iz Akcijskih planova za administrativno rasterećenje i smanjenje parafiskalnih i neporeznih davanja financijski višestruko isplativa (ROI), jer za svaku kunu uloženu u rasterećenje hrvatskog gospodarstva, štedi se oko sto kuna troškova za poduzetnike. Stoga, kada bi bio u prilici dati jedan savjet Vladi RH, onda bi to bio isti savjet koji sam dao drugim vladama za koje sam radio u dvadeset država: smanjenje administrativnih opterećenja je najisplativija reforma koja donosi brze i mjerljive rezultate, a ne zahtijeva bolne rezove ili odricanja.

1 view