Živimo u vremenu prelaska s linearnog na eksponencijalni rast ljudskog znanja. Prema IBMu, količina znanja danas se udvostručuje svakih 12 sati, a neki predviđaju da bi se uskoro, pod utjecajem tehnologija, znanje moglo udvostručivati svakih 2 sata. Kako bi to mogli staviti u kontekst, Krivulja udvostručenja znanja autora Buckminstera Fullera govori o tome da je do kraja 1945. stopa udvostručivanja znanja je bila svakih 25 godina, dok se 1900. godine ljudsko znanje udvostručivalo otprilike svakih 100 godina. Brzina kojom napreduje tehnologija utječe na sve aspekte društveno-gospodarskih aktivnosti. Ona ubrzava naše karijere, transformira naš život i disruptira sve sektore i industrije. S druge strane, zbog pandemije i razvoja Interneta, navike potrošača se mijenjaju brže nego ikada u povijesti. Ako tome dodamo da je ljudski mozak postavljen razmišljati linearno, sve veći izazov nam postaje razumjeti promjene koje dolaze kao posljedica eksponencijalnog rasta tehnologija i znanja, što značajno utječe i na poslovanje poduzeća. Stoga je nužno koristiti inovativne metode i alate koji nam pomažu bolje razumjeti i proaktivno odgovoriti na promjene kod nas i oko nas, te se moramo naučiti osjećati ugodno, a naročito kad nam je neugodno jer nešto u potpunosti ne razumijemo.
Agilnost nije rezervirana samo za IT industriju
Mnoga poduzeća danas poimaju agilnost kao skup operativnih poslovnih alata koji se primjenjuju od strane IT odjela. I uistinu, prije skoro 20 godina, 17 poduzeća za razvoj softvera je potpisalo Manifest Agilnosti, set principa koji je redefinirao način razvoja softvera i koji u međuvremenu koriste skoro sva softverska poduzeća u Hrvatskoj, Europi i svijetu. Međutim, zbog pandemije, eksponencijalnog razvoja znanja i tehnologija i brzih promjena u okruženju, danas se principi agilnosti primjenjuju puno šire od IT-a, a najuspješnija poduzeća agilnost uzimaju kao ključnu stratešku okosnicu svog poslovanja.
Demistifikacija pojma agilnosti
U današnjem nestabilnom, nesigurnom, složenom i dvosmislenom poslovnom okruženju, održavanje konkurentske prednost je zahtjevnije nego ikada prije. Kako bi zadržala svoju tržišnu poziciju i napredovala, poduzeća se moraju brže mijenjati od promjena koje se događaju u okruženju, i to posebno u načinu prikupljanja i interpretacije podataka i uvida, svakodnevnog donošenja odluka temeljem ograničenih informacija, i brzine provedbe planova i poslovnih zadataka. Takva poduzeća se mogu vrlo brzo prilagođavati i brzo identificirati opasnosti i prilike oko njih, te proaktivno i brzo reagirati na njih. Ona prihvaćaju eksperimentiranje kao dio standardnog poslovanja, kontinuiranu iteraciju s tržištem i dionicima, te brzo donošenje odluka. Brzina razvoja tih sposobnosti zahtijeva agilnost - ne kao disciplinu razvoja softvera, već kao filozofiju strateškog upravljanja. To nazivamo strateškom agilnošću organizacije. Nju definiramo kao sposobnost poduzeća da na vrijeme uoči promjene u poslovanju i okruženju, te osigura proaktivan i brz odgovor u zaštiti od disrupcija, ali i proaktivnom odgovoru na prilike koje donose promjene. Strateška agilnost je potrebna kako bi organizacija ostala konkurentna, kako prepoznavanjem i iskorištavanjem prilika, tako i pravovremenom identifikacijom potencijalnih prijetnji te ublažavanjem ili sprječavanjem njihove realizacije.
Agilnost nije opcija, već potreba
Suvremwni uspješni poduzetnici, članovi uprava i izvršni direktori važnost strateške agilnosti vide kao ključnu potrebu u suvremenom poslovnom svijetu, s ciljem promjene kulture i mentalnog sklopa u cijeloj organizaciji. Razvoj strateške agilnosti daje liderima sposobnost prepoznati tržišne promjene koje bi mogle biti dobre ili loše za poslovanje, te brzo implementirati inovativne ideje. Poduzeća koje provode principe strateške agilnosti brinu se o osnovnoj imovini koja im omogućuje brže iteracije i učenje. One ulažu u razvoj digitalnih sposobnosti zaposlenika iako mnogi poduzetnici još uvijek vide takav oblik ulaganja kao visok trošak s neizvjesnim povratom. Bez obzira na to, agilne organizacije shvaćaju da takve investicije uklanjaju uska grla u svakodnevnom poslovanju, jačaju sposobnost organizacije mijenjati se brže i lakše, te stvaraju senzore za bolju identifikaciju prilika i opasnosti u okruženju.
Promjena koja povećava vrijednost poduzeća
Na kraju, stvaranje strateške agilnosti poduzeća je kompatibilno i u korelaciji s njegovom digitalnom transformacijom poslovanja, te se obično kreira tijekom transformacije ili pak kao njen nastavak. Strateška agilnost tako postaje važna dugoročna intelektualna imovina poduzeća, koja mu podiže vrijednost te ujedno osigurava 'održivu' konkurentnost. U ovoj paradigmi, strateška agilnost je odgovornost uprave i izvršnih direktora. Ona utječe na temeljne vrijednosti u poslovanju i organizacijsku kulturu poduzeća te kako organizacija kreira nove vrijednosti. Postizanje strateške agilnosti za svako poduzeće je nužnost, a ona poduzeća koje to ignoriraju, ubrzo će osjetiti pad svoje konkurentnosti, manje zadovoljne klijente i zabrinute zaposlenike. Priprema i kreiranje strateške agilnosti treba biti među top-tri strateška prioriteta svakog poduzeća jer ona značajno povećava izglede za dugoročni uspjeh u sve složenijem svijetu.
Comments