Digitalna i AI transformacija: umjetna inteligencija postaje nezamjenjiva u poslovanju?
- Vedran Antoljak
- 25. srp
- 5 min čitanja
U prosjeku, tvrtke koje integriraju umjetnu inteligenciju (AI) u svoje poslovanje bilježe povećanje produktivnosti od 20% do 40%, prema istraživanju McKinsey-ja. U Europskoj uniji, očekuje se da će digitalna transformacija temeljena na AI-u povećati bruto domaći proizvod (BDP) za oko 2,7 bilijuna eura do 2030. godine, dok u Sjedinjenim Američkim Državama AI već doprinosi uštedi preko 40 milijardi dolara godišnje, posebno u sektorima financija, zdravstva i proizvodnje.
No, koliko su ove brojke primjenjive na manje gospodarstvo poput Hrvatske? Iako hrvatske tvrtke možda nemaju pristup resursima koje imaju veće europske i američke tvrtke, iskustva pokazuju kako AI može transformirati poslovne procese u domaćim organizacijama, javnim i privatnim, omogućujući im uštede vremena i smanje troškova. Rimac Automobili, jedan od pionira u uvođenju AI-a u hrvatski proizvodni sektor, primjer je kako tvrtke mogu ubrzati proces proizvodnje, povećati preciznost i smanjiti operativne troškove kroz prediktivnu analitiku i automatizaciju.
U kontekstu globalnog tržišta, gdje su brzina i prilagodljivost ključni, AI se pokazuje kao neizostavan alat za konkurentnost. U Hrvatskoj, kao i u EU-u, implementacija AI-a nije samo tehnička prilagodba već strateški korak prema većoj učinkovitosti, inovacijama i održivosti. Kako bi hrvatske tvrtke uspješno konkurirale na međunarodnom tržištu, digitalna transformacija kroz AI postaje imperativ, ne samo izbor.
Digitalna i AI transformacija: Put prema povećanju produktivnosti
Zamislimo prosječnu hrvatsku tvrtku u sektoru proizvodnje koja godinama koristi tradicionalne metode rada. Tijekom posljednjih nekoliko godina, konkurencija se pojačala jer su strani igrači uveli napredne sustave temeljene na umjetnoj inteligenciji (AI) za održavanje i optimizaciju procesa, čime su smanjili zastoje za čak 40% i povećali produktivnost. Shvativši da zaostaje, hrvatska tvrtka odlučuje krenuti u digitalnu transformaciju kako bi povratila konkurentnost i smanjila troškove. Postoji nekoliko organizacija u Hrvatskoj koje su započele već davno započele digitalnu transformaciju poslovanja i uvođenje AI u poslovanje, a danas su one dio najuspješnijih i najbrže rastućih organizacija u Hrvatskoj i regiji. Ali koliko možemo očekivati od uvođenja AI u poslovanje i kako pristupiti digitalnoj i AI transformaciji?
Digitalna transformacija koristi tehnologije poput umjetne inteligencije, velikih podataka i Internet stvari (eng. IoT, Internet of things) kako bi osigurala automatizaciju poslovnih procesa, bolje korištenje resursa i precizniju analitiku za donošenje odluka. U Hrvatskoj se posljednjih godina vidi porast interesa za digitalnu transformaciju, osobito među tvrtkama koje žele optimizirati radne procese i ojačati svoju prisutnost na tržištu. Prema istraživanju Nvidije i MIT-a iz 2023., AI može povećati produktivnost i do 50% u sljedećih pet godina, čineći ga ključnim alatom za budući rast poslovanja.
Hrvatska, poput mnogih zemalja u Europskoj uniji, suočava se s određenim izazovima u primjeni AI-a, uključujući ograničene financijske resurse i nedostatak kvalificiranih kadrova. Međutim, podaci pokazuju da hrvatske tvrtke koje su uvele digitalne tehnologije bilježe znatno veću operativnu učinkovitost. Primjeri poput Rimac Automobila, koji koristi AI u proizvodnji i održavanju, pokazuju da AI može donijeti značajne prednosti u konkurentnosti, smanjenju troškova i povećanju produktivnosti.
1. Automatizacija poslovnih procesa: optimizacija radne snage
Automatizacija i primjena umjetne inteligencije su ključni elementi digitalne i AI transformacije jer omogućuje tvrtkama smanjiti ručne zadatke, optimizirajući resurse i povećaju kvalitetu. Financijski sektor u Hrvatskoj koristi AI za procjenu kreditnih rizika, automatiziranu analizu tržišta i prediktivnu analitiku. Automatska obrada podataka štedi vrijeme, smanjuje troškove i omogućava zaposlenicima fokus na složenije zadatke s dodanom vrijednošću.
Primjer automatizacije u maloprodaji nalazi se kod analize podataka o kupovnim navikama, gdje AI omogućuje optimizaciju zaliha i prilagodbu proizvoda prema preferencijama kupaca. Banke u Hrvatskoj koriste AI za obradu kreditnih zahtjeva i analizu korisničkog ponašanja, dok proizvodne tvrtke poput Rimca koriste automatizaciju za povećanje točnosti i brzine u procesu proizvodnje.
2. Generativna umjetna inteligencija: alat za svakodnevnu poslovnu podršku
Generativna umjetna inteligencija (GenAI), primjerice ChatGPT, može ubrzati svakodnevne zadatke u poslovanju – od komunikacije s korisnicima do analize velikih količina podataka. Prema istraživanju Effectusa iz 2024., 67% hrvatskih građana dolazi u kontakt s proizvodima koji koriste AI tehnologiju, dok samo 33% vjeruje da prednosti nadmašuju rizike.
Best Advisory, hrvatska konzultantska tvrtka, koristi ChatGPT za analizu dokumenata, izradu strateških planova i upravljanje komunikacijom s klijentima, čime povećava operativnu učinkovitost. GenAI alati poput ChatGPT-a također su korisni u marketingu i podršci korisnicima – brzo odgovaraju na upite, personaliziraju komunikaciju i omogućuju bolje korisničko iskustvo. Na europskoj razini, Siemens i Volvo koriste slične tehnologije kako bi osigurali visoku kvalitetu korisničke podrške i optimizaciju poslovanja.
3. Analitika podataka kao osnovni alat za donošenje informiranih odluka
Analitika podataka omogućuje poslovnim liderima donošenje odluka temeljenih na konkretnim podacima i stvarnim obrascima korisničkog ponašanja. U sektoru maloprodaje, AI analitika može predviđati buduće potrebe za zalihama na temelju sezonskih kretanja i potrošačkih trendova. McKinsey procjenjuje da će analitička rješenja temeljena na AI-u povećati operativnu produktivnost za čak 25% kroz preciznije predviđanje tržišta i prilagodbu operativnih strategija.
U Hrvatskoj, primjerice, Infobip koristi podatkovnu analitiku za razumijevanje i personalizaciju korisničkog iskustva, što im omogućuje bolje pozicioniranje na globalnom tržištu. Industrija koja koristi AI za prediktivno održavanje bilježi znatno manje zastoja jer sustavi automatski otkrivaju i rješavaju probleme prije nego što dođe do ozbiljnijih kvarova.
Digitalna transformacija u Hrvatskoj: izazovi i prilike
Uvođenje umjetne inteligencije u poslovanje hrvatskih tvrtki, iako izazovno, predstavlja priliku za dugoročni rast i konkurentnost. Ključni izazovi uključuju:
Skepticizam prema AI-u: Skepticizam prema primjeni AI tehnologije, osobito u domenama privatnosti i sigurnosti, predstavlja prepreku daljnjem razvoju. Sličan sentiment postoji i u Europskoj uniji, gdje se etička regulativa poput EU AI Acta koristi za jačanje povjerenja u tehnologiju.
Nedostatak znanja i prepoznavanje prilika: Male i srednje tvrtke u Hrvatskoj često nemaju dovoljno sredstava za implementaciju naprednih digitalnih rješenja. Unatoč tome, EU osigurava fondove koji omogućuju subvencioniranje troškova digitalizacije.
Nedostatak kvalificiranih stručnjaka: Tržište rada u Hrvatskoj bilježi manjak AI stručnjaka, što usporava proces digitalne transformacije i prilagodbe novim tehnologijama. Europska unija radi na osposobljavanju kadrova kroz edukacijske inicijative i istraživačke programe.
Perspektive budućnosti digitalne transformacije i AI-a u Hrvatskoj
AI će tijekom sljedećih nekoliko godina postati ključno sredstvo za povećanje produktivnosti u sektorima proizvodnje, financija i maloprodaje. Uz dostupnost EU fondova i državnih poticaja, hrvatske tvrtke koje rano prihvate tehnologiju imat će kompetitivnu prednost na domaćem i globalnom tržištu. Digitalna transformacija nije samo alat za optimizaciju već i prilika za kreiranje inovacija i prilagođavanje tržišnim promjenama u stvarnom vremenu.
Kroz programe poput Digital Europe i Europskog fonda za strateška ulaganja, EU aktivno promiče digitalizaciju i AI inovacije među malim i srednjim poduzećima. Snažan državni poticaj za edukaciju AI stručnjaka te dodatna ulaganja u AI infrastrukturu mogli bi omogućiti hrvatskim tvrtkama ubrzanje transformacije i učinkovito korištenje potencijala tehnologije.
Zaključak i sljedeći koraci
Digitalna transformacija, vođena umjetnom inteligencijom, nudi nevjerojatne mogućnosti za povećanje produktivnosti, konkurentnosti i prilagodljivosti poslovanja u Hrvatskoj. Automatizacija, analitika podataka i generativna umjetna inteligencija nisu samo tehnološki alati, već strateška sredstva za dugoročni rast i konkurentnost. Uspješni primjeri poput Rimac Automobila i Infobipa pokazuju da tvrtke koje pravodobno implementiraju AI ostvaruju konkretne koristi, dok istraživanja potvrđuju da AI može povećati produktivnost poslovanja za 20-40%.
Preporučeni sljedeći koraci za hrvatske tvrtke koje razmatraju AI kao dio svoje digitalne strategije uključuju:
Izrada strategije digitalne transformacije: Tvrtke trebaju započeti s procjenom trenutnih procesa i odrediti područja gdje bi AI mogao imati najviše koristi. Izrada sveobuhvatne strategije osigurava jasno definirane ciljeve i plan implementacije.
Ulaganje u obrazovanje i osposobljavanje kadrova: Razvoj AI kompetencija među zaposlenicima ključan je za uspješnu implementaciju. Edukativni programi i partnerski odnosi s obrazovnim institucijama mogu pomoći u stvaranju stručnog kadra.
Suradnja s konzultantima za AI i tehnologiju: Poslovni konzultanti specijalizirani za AI mogu pomoći tvrtkama u optimizaciji procesa i uvođenju tehnologija koje će donijeti najveću korist. Konzultanti mogu osigurati stručnost potrebnu za uspješnu integraciju AI rješenja.
Korištenje EU fondova i državnih poticaja: EU fondovi za digitalizaciju pružaju značajnu financijsku podršku koja može olakšati investicije potrebne za digitalnu transformaciju. Tvrtke koje žele maksimalno iskoristiti AI trebaju istražiti mogućnosti financiranja kroz EU fondove i državne programe.
Digitalna transformacija predvođena umjetnom inteligencijom nije samo trend, već put prema održivom rastu i uspjehu. Za tvrtke u Hrvatskoj, ulaganje u AI postaje imperativ za očuvanje konkurentnosti, a pravodobna implementacija omogućit će im ne samo prilagodbu na promjene, već i postavljanje novih standarda poslovanja u industriji.




Komentari