Digitalna transformacija javne uprave i privatnih poduzeća napreduje sporo ali kontinuirano. Sve je veći broj organizacija koje ulaze ili već provode digitalnu transformaciju poslovanja, uvidjevši da bez prijelaza s tradicionalnog na digitalni način poslovanja neće moći konkurirati na bilo kojem tržištu ili području poslovanja. Prema IDC-u, ulaganja u digitalnu transformaciju rastu dvoznamenkasto. Izravna ulaganja u digitalnu transformaciju ubrzavaju se na 16,5 posto godišnjeg rasta u razdoblju 2022.-2024., u odnosu na 15,4 posto rasta tokom 2019.-2024., postajući tako 55 posto svih ulaganja u informacijsko-komunikacijsku tehnologiju do kraja 2024. godine.
U međuvremenu, zelena transformacija kroz inicijative i projekte smanjenje emisija ugljičnog dioksida i energetske učinkovitosti, ali i zbog najnovijih prioriteta bržeg postizanja energetske neovisnost Europe, postala je najvažniji i hitan prioritet Europskoj uniji i njenim članicama. To dovodi niz novih izazova zelene tranzicije poput zamjene tradicionalnih izvora energije s onim obnovljivima.
Digitalna i zelena transformacija su jedno
Digitalna i zelena transformacija izgledaju kao dva različita pojma ali su zapravo to dva izazova gdje niti jedno od njih ne može uspjeti bez drugog. Uvođenje digitalnog u poslovanje i naše živote pomaže nam smanjiti ugljični otisak i ujedno biti efikasnijima u poslovanju. Ali to nije dovoljno jer digitalne tehnologije danas čine 8-10 posto potrošnje energije i stvaranju 2-4 posto emisija stakleničkih plinova. Promjenom naših poslovnih i osobnih navika, digitalnom transformacijom poslovanja te primjenom digitalnih tehnologija možemo napraviti brojne promjene kojima izravno doprinosimo zelenoj transformaciji i smanjenju utjecaja na okoliš. Ovo su tri konkretna jednostavna primjera. Prvo, korištenje video-sastanaka umjesto putovanja na sastanke štedimo energiju i pozitivno pridonosimo klimatskim promjenama. Drugo, produljenjem vijeka trajanja pametnih telefona za samo godinu dana možemo uštedjeti 2,1 Mt CO2 godišnje do 2030. godine, što je jednako uklanjanju 1 milijun automobila s naših cesta. Treće, prebacivanje s 4G na 5G mreže možemo smanjiti potrošnju energije do 90%.
Ovo su samo primjeri manjih primjena digitalne transformacije poslovanja kojima možemo doprinijeti zelenoj tranziciji i postizanju održivosti poslovanja, ali digitalne inovacije sve više postaju nezamjenjive kao ključni pokretač zelene transformacije gospodarstva, dok je ozelenjivanje digitalnih tehnologija postalo ključni čimbenik uspjeha digitalne transformacije. Disruptivne tehnologije, iako često uzrokuju emisije stakleničkih plinova, kada se prilagode specifičnim izazovima energetskog, urbanog, prometnog ili stambenog sektora mogu biti transformacijske u smislu postizanja ciljeva zelene transformacije.
Iskoristite bespovratna sredstva za digitalnu i zelenu transformaciju
Zelena i digitalna transformacija odvijaju se u isto vrijeme i usko su međusobno isprepleteni. Klimatske promjene i zaštita okoliša predstavljaju egzistencijalnu prijetnju Hrvatskoj i svijetu, ali istovremeno u kombinaciji s digitalnom transformacijom stvaraju višu razinu konkurentnosti poduzeća. Europska i hrvatska poduzeća koja danas imaju razvijenu strategiju zelene transformacije i ujedno provede digitalnu transformaciju poslovanja imaju veći broj stvarnih koristi nego one koje to ne rade. Naime, Milenijalaci i Generacija Z pridaju veliku važnost tome da njihov poslodavac održivo posluje pa stoga takva poduzeća privlače talentiranije osobe i duže zadržavaju visokoučinkovite zaposlenike. S druge strane iz istog razloga sve veći broj kupaca i korisnika radije biraju proizvode ili usluge poduzeća održivo posluju nego onih koji to ne rade. Ako tome pridodamo činjenicu je samo iz NPOO-a osigurano hrvatskim poduzećima oko 20 posto ukupnih sredstava za digitalnu transformaciju i oko 35 posto za postizanje ciljeva zelene tranzicije, to bi svakom poduzeću trebao biti dovoljan razlog razmisliti o tome kako povezati ova dva pojma i iskoristiti sva bespovratna sredstva za provođenje projekata digitalne i zelene transformacije. Digitalna transformacija i pametnija te zelenija upotreba tehnologija pomoći će Hrvatskoj i Europi do 2050. postati klimatski neutralnima ali i konkurentnijima nego danas.
Opmerkingen