Trenutna gospodarska slika
Od 21 milijuna postojećih tvrtki u EU, više od 99 posto je mikro, malih i srednjih poduzeća (MSP). Oni su žila kucavica europskog gospodarstva koja čini 66 posto ukupne radne snage i više od polovice ekonomske dodane vrijednosti. Međutim, MPS su tijekom pandemije postali najugroženiji dio društveno-gospodarskog sustava EU, na što ukazuje i nedavno provedeno istraživanje konzultantske kuće McKinsey&Co. u pet država EU koje pokazuje da više od polovine mikro, malih i srednjih poduzeća strahuje da bi u periodu kraćem od jedne godine mogli propasti ako im prihodi ostanu na sadašnjoj razini.
U Hrvatskoj su brojke vezane uz MSP vrlo slične, a Vlada raznim gospodarskim mjerama pokušava pomoći MSP kako bi prebrodili pandemiju. Izgledno je da Vladina pomoć može ublažiti negativne učinke pandemije i odgoditi otpuštanja i povećani broj stečajeva MSP za par mjeseci, ali to zasigurno nije dovoljno kako bi se izbjegao mogući krah hrvatskog malog gospodarstva kad se iscrpe sve poslovne i osobne rezerve poduzetnika. Stoga se postavlja pitanje - kako MSP mogu iskoristiti vrijeme krize da budu spremniji za poslovanje u razdoblju nakon krize?
Uloga digitalne transformacije u poslovanju
Digitalna transformacija poslovanja može biti motor za mikro, mala i srednja poduzeća, koji pomaže MSP postati agilnijima, okretnijima i bržima. Naime, analize pokazuju da je tek svako četvrto MSP posljednjih godina investiralo u digitalne tehnologije. To je očito premalo, s obzirom na brojne mogućnosti koje se prije svega otvaraju za stvaranje dodane vrijednosti poduzeća. Većina ulaganja i dalje je konzervativno usmjerena u zgrade i strojeve umjesto u suvremeni softver i digitalna rješenja, iako se u razdoblju pandemije vrlo jasno pokazalo da su digitalna rješenja u poslovanju potrebna kako bi se zadržala konkurentnost na tržištu. Već početkom 2020. godine je bilo jasno: kako bi mogli napredovati u suvremenom digitalnom gospodarstvu, MSP moraju agilnije i brže reagirati na izazove digitalne disrupcije i promjene na tržištu. MSP bi trebala razviti cjelovitu strategiju digitalne transformacije poslovanja nužnu za održavanje konkurentnosti i opstanak poslovanja, ali i za bolje iskorištenje prilika koje donosi kriza.
Digitalna transformacija kao potreba
Kako pokazuju nedavne analize za Hrvatsku, većina MSP još uvijek ne razumije nužnost, a time ni prilike koji donosi digitalna transformacija poslovanja. Danas samo otprilike petina hrvatskih MSP (17,7 posto) ima razvijenu strategiju digitalne transformacije, dok je broj onih koji to niti ne namjeravaju razvijati porastao za 5,4 posto u usporedbi sa 2019. godinom. Iako mnoge tvrtke unaprjeđuju svoju digitalizaciju, većina ih to čini vrlo malim i nejasnim koracima. Jedan od razloga za to su problemi s financiranjem. Čak i ako troškovi projekata digitalne transformacije poslovanja ostanu u razumnim granicama, ostaje dojam da su troškovi daleko veći od percepcije kratkoročnih koristi. To je zabrinjavajuće i zahtijeva brzu promjenu dok ne bude prekasno. Naime, MSP se tijekom pandemije susreću s nizom izazova koji su otežavali donošenje odluke vezane uz pokretanje digitalne transformacije poslovanja, ali lockdown i rad od kuće su osigurali da potreba za digitalizacijom postane neizbježna - čak i za onih 25 posto hrvatskih MSP koja nisu niti namjeravala razviti cjelovitu strategiju digitalne transformacije poslovanja.
Dugoročne prednosti digitalne transformacije
Rad od kuće i potreba za korištenjem digitalnih tehnologija, poput podataka pohranjenih u oblaku te drugih digitalnih poslovnih alata, posebno jasno pokazuju da je digitalna transformacija poslovanja – reorganizacija poslovanja, optimizacija procesa, održavanje dobre poslovne kulture, prilagodba poslovnog modela te digitalizacija – nužni za opstanak MSP. Bolje korištenje digitalnih poslovnih alata i razvoj internih digitalnih kompetencija zaposlenika (upscalling) bi danas u doba smanjenog intenziteta poslovanja trebali biti u središtu pažnje svakog hrvatskog i europskog mikro, malog i srednjeg poduzetnika, jer iako to vjerojatno neće voditi kratkoročnim rezultatima, sa sigurnošću možemo reći da će u razdoblju nakon krize biti jedni od ključnih čimbenika uspješnosti, te nužnost za postizanje dugoročne održivosti poslovanja i tržišne konkurentnosti.
Comments