Strateška agilnost novi je hot topic poslovnih magazina koji u mnogočemu podsjeća na pojam digitalne transformacije – svi su za njega čuli, no svatko ga različito definira. Najkraće sročeno, strateška agilnost je sposobnost organizacije da se prilagodi promjenama u svome okruženju. Veoma intuitivno i nadasve korisno, a moglo bi se reći i da se podrazumijeva. No zašto se onda o njoj počelo govoriti tek unazad nekoliko godina? Upravo zbog ranije spomenute digitalne transformacije koja zajedno s drugim sličnim pojmovima poput inovacije, disrupcije ili digitalizacije stvara poslovnu klimu dijametralno suprotnu tradicionalnom poslovanju. Naime, svim je navedenim pojmovima zajedničko poticanje promjene. Nešto što ne ide ruku pod ruku s tradicionalnim pristupom u sferi: “Fokusiraj se na ono što ti ide najbolje, podigni zidove kako bi se zaštitio od konkurencije i postepeno se širi na komplementarne niše.”
Disrupcija dolazi
Takav pristup više ne stvara tržišne lidere, a postojeće ostavlja ranjivima na frontovima za koje niti ne znaju da postoje. Naširoko je poznat primjer kako je Uber srušio dobro utaborenu taksi industriju ili kako Amazon ruši maloprodajne gigante, no znate li da je isti taj Amazon na tragu ulaska u farmaceutski i bankarski sektor? Iako zvuči nevjerojatno kada pomislimo koliko su ti sektori zaštićeni, kako sredstvima tako i legislativom, činjenica je da će ih Amazon u sljedećih nekoliko godina itekako disruptirati. Najbolje je pak što će cijela ta utrka za Amazon biti poprilično bezbolna. Kao što su svojevremeno knjižare bile uvjerene da kupci preferiraju fizički prolistati knjigu prije kupnje, tako su nažalost mnoge banke još uvijek fokusirane na pružanje najboljeg korisničkog iskustva - uživo. Naravno, i u bankarskom sektoru ima iznimaka poput online-only banaka, no najveći igrači u ovoj utrci imaju poprilično jasnu Ahilovu petu, a to je upravo nedostatak strateške agilnosti. Moglo bi se reći i agilnosti općenito, jer sve i da prepoznaju prijetnju, njihovi su sustavi često prespori za ozbiljno bavljenje istom.
Strateška agilnost u praksi
Upravo je spomenuto odličan primjer strateške agilnosti u praksi. Naime, korisničko je iskustvo jedno od temelja današnjeg poslovanja i čini razliku između najboljeg proizvoda s ključem u bravi i relativno lošeg proizvoda u poziciji tržišnog lidera. U svakom slučaju, korisno je fokusirati se na korisničko iskustvo. Ono što pri tome fokusu razlikuje strateški agilne od onih manje agilnih banaka jest činjenica da se ova druga skupina u 2021. godini hvali premium uslugama poput osobnih bankara ili preskakanja redova u poslovnicama. Uslugama koje su prirodan nastavak razvoja njihovih portfelja, a nastale su logičnim misaonim tokom: “Otvorili smo mnogo poslovnica da svima budu blizu i prekrasno smo ih uredili. Unatoč tome, u njima su često gužve i ljudi su nezadovoljni. Sigurno bi bili zadovoljniji kada bi mogli preskočiti gužvu i osjećati se privilegirano razgovarajući sa svojim osobnim bankarom.” U čemu je onda problem? Upravo u tome što je taj misaoni slijed logičan i nadasve točan, no što će takvo pravilno razmišljanje u sljedećih nekoliko godina menadžere dovesti na naslovnice, a njihove banke pred propast.
Prva je pak skupina, ona strateški agilnija, istovremeno svjesna da se na tržištu događaju tehnološke, društvene i psihološke promjene koje u veoma kratkom vremenu preskaču jako dugačak lanac ranije spomenutog logičkog slijeda. Naime, u radnu snagu danas ulazi generacija Z naoružana IoT i Smart uređajima. Generacija koja 12 sati dnevno provodi s pametnim uređajima pomoću kojih radi, konzumira sadržaje, kupuje, ishodi osobne iskaznice, naručuje specijalističke preglede i, uza sve ostalo, konzumira bankarske usluge. Zašto bi oni uopće htjeli dolaziti u poslovnicu kada bankovnu transakciju mogu napraviti iz automobila putem glasovne komande “Pošalji Ivanu 200 kuna s tekućeg računa za špeceraj”. Bez daljnjeg okolišanja, jasno je da se u drugome slučaju radi o itekako drugačijem korisničkom iskustvu čiji razvoj zahtjeva itekako drugačije vještine te čija identifikacija zahtjeva itekako drugačiji pristup strateškom planiranju i donošenju poslovnih odluka.
Banke su, naravno, kao i korisničko iskustvo samo jedan poprilično plastičan primjer strateške agilnosti u praksi. Ovakve primjere možemo pronaći u tvrtkama svih industrija, svih veličina te u svim segmentima njihovog poslovanja. Nitko nije dovoljno velik niti dovoljno malen da ne može imati opipljivu dobit od usvajanja znanja i principa strateške agilnosti. Najbolje od svega je što govorimo upravo o tome - menadžerskim znanjima koja je, uz dobru volju, moguće usavršiti te vrlo brzo krenuti implementirati u sve sfere organizacije te primjenjivati u praksi.