• Vedran Antoljak

Zamke digitalne transformacije poslovanja

Prema Gartneru, iako 87 posto poduzetnika i članova uprava kaže da je digitalna transformacija prioritet njihovog poduzeća, dok je samo 40 posto njih uspjelo digitalno transformirati cjelokupno poslovanje. S time se slaže i Boston Consulting Group koji otkriva da je samo 30 posto transformacija ispunilo ili premašilo ciljeve i rezultiralo održivim promjenama. Dodatnih 44 posto stvorilo je neku vrijednost, ali nije ispunilo ciljeve i rezultiralo je samo ograničenim dugoročnim promjenama, dok je konačnih 26 posto stvorilo ograničenu vrijednost (manje od 50 posto cilja) i nije proizvelo održivu promjenu.

Zašto je to tako? Naša analiza je pokazala da prepreke digitalnoj transformaciji možemo naći u točno određenim ponašanjima poduzetnika i članova uprava koja sputavaju uspjeh transformacije stvaranjem situacije status-quoa, otpora prema promjenama, i mistifikacije svega digitalnoga. Stoga je potrebno prevladati barem tri opasne zamke kako bi transformacija iz tradicionalnog u digitalno poslovanje bila uspješna.


Zamka 1 – nerazumijevanje i neznanje vodstva o digitalnoj transformaciji

Prema našem iskustvu preko polovice hrvatskih uprave poduzeća, poduzetnika i tradicionalnih lidera projiciraju viziju budućnosti kao linearnu ekstrapolaciju prošlosti. Time umanjuju važnost kontinuiranog propitivanja poslovnog modela i suvremenog upravljanja poslovanjem te stvaraju iluzije digitalne transformacije (digital-lipstick) koja je opasna i predstavlja ključnu zamku u koju se nađu mnogi. Napredniji poduzetnici i menadžeri, koji su se u međuvremenu intenzivno educirali o koristima transformacije i informirali o stvarnosti u kojoj svaka industrija brzo postaje digitalna, postaju svjesni da njihovo poduzeće mora izgraditi digitalne sposobnosti kako bi moglo odgovoriti na izazove sadašnjosti i budućnosti. Svako se poduzeće prije ili kasnije suočiti s digitalnim disruptorima koji na inovativan način donose višu vrijednost za kupca, i time ugrožavaju poziciju a često i sam opstanak vašeg poduzeća na tržištu. Ponekad je to izravna konkurencija, ali ponekad se manifestira kao konkurencija iz druge industrije, sektora ili eko-sustava. Zato je izuzetno važno da transformacija bude pokrenuta od strane lidera, koji trebaju prvo kod sebe razviti razumijevanje važnosti digitalne transformacije i izraditi uvjerljivu viziju agilnog poduzeća potpomognutu promjenama u organizaciji, kulturi, i mentalnom sklopu dionika.


Zamka 2 – upravljanje talentima nije isto što i 'kadrovska služba'

Svako odgovorno poduzeće nastoji steći, njegovati i upravljati najboljim ljudskim talentom, što se u kontekstu napretka i rasta poslovanja obično odvija na dva kolosijeka. Prvi je razvoj digitalnih vještina postojećih zaposlenika na svim razinama, dok je drugi smjer regrutiranje novih talenata koji su sposobni preuzeti postojeće uloge u poduzeću ali i postati nositeljima digitalne transformacije. Mnogi hrvatski poduzetnici i članovi uprava vjeruju da se uspješna transformacija poduzeća može provoditi tako da dovodu nekog 'gurua' digitalne transformacije (npr. CXO, CIO, CDX), osnivanjem novog odjela, i/li ugovaranjem vanjskih agencija. Međutim, iako su ovo važni dijelovi cjelovitog procesa transformacije, bez reorganizacije 'kadrovske službe', sustavnog i kontinuiranog razvoja digitalnih vještina svih zaposlenika, jačanja poduzeća kao robne marke (employer-branding), te planskog korištenja vanjskih stručnjaka-na-zahtjev – digitalna transformacija poduzeća ne može biti uspješna.


Zamka 3 – uspjeh koji smo ostvarili do sada nam jamči uspjeh u budućnosti

Ovo je zamka koja može biti dvostruka. Prva opasnost je vezana uz kompetencije dok je druga opasnost uz mjerenje uspješnosti. Prvu nalazimo u slučajevima kada poduzetnici i članovi uprava i dalje pretpostavljaju da su njihove postojeće kompetencije ključne za uspješnu budućnost poslovanja. Ali u tome leži zamka. Poslovanje u digitalnom dobu zahtjeva drugačiji skup kompetencija i smanjuje vrijednost onih tradicionalnih. Zato je nužno da lideri prepoznaju i razviju novi skup kompetencija potrebnih za učinkovito natjecanje s digitalnim disruptorima. Kada se priča o mjerenju uspješnosti, većina poduzeća definira uspjeh kroz postizanje financijskih ciljeva poput prihoda, EBITDA ili neto dobiti. I to nije pogrešno ako pričamo iz perspektive tradicionalnih modela poslovanja u predvidljivom i stabilnom okruženju na kraći rok. Ipak, takvi ključni pokazatelji uspješnosti (KPI) koji su do sada pokretali poduzeća mogu dugoročno potisnuti inovacije, odbiti digitalne talente, nove poslovne modele ili promjene koje su nužne u današnjem okruženju koji je nestabilno, nesigurno i složeno. Ovdje vrijedi uzrečica da "Ono što nas je dovelo d ovdje, neće nas odvesti tamo gdje želimo ići." Stoga je zadatak svakog uspješnog poduzetnika, člana uprave i lidera identificirati, odrediti specifične ciljeve i mjerljive ne-financijske pokazatelje koji su potrebni za stvaranje dodane vrijednosti i uspješnost digitalne transformacije. To zahtjeva razvoj skupa mjernih pokazatelja koji podržavaju budući poslovni model i pratiti put transformacije da biste tamo stigli.

Za uspjeh digitalne transformacije poslovanja važno je razumjeti ove uobičajene zamke te im posvetiti posebnu pažnju. Poduzeća moraju postati agilnija, fleksibilnija i proaktivnija u uvjetima promjenjivih tržišta i nove konkurencije primjenom načela izvrsnosti u poslovanju, u kombinaciji s laserskim-fokusom na klijente i korisnike, te angažiranim i zadovoljnim zaposlenicima. Važno je prepoznati ove zamke i pronaći odgovarajuće mehanizme i načine kako ih prevladati, i time značajno povećati uspješnost procesa digitalne transformacije poslovanja.

0 views