• Vedran Antoljak

Agilna transformacija javne uprave – prilika za brži napredak

Vjerovali ili ne, pred nama su najbolje godine za razvoj hrvatskog gospodarstva. Iako to možda zvuči politički nekorektno, pandemija je pomogla 'prosijati' gospodarstvo i time otvoriti više prostora za napredak i razvoj onih najprilagodljivijih poduzetnika. To su poduzetnici koji su okrenuti budućnosti, agilni na stalne promjene, te spremniji inovirati u novom nepredvidivom i složenom vremenu u kojem poslujemo. Uz to smo kao država dobili povijesnu priliku iskoristiti silne milijarde eura iz EU fondova za obnovu, izgradnju otpornosti gospodarstva na stalne promijene, te značajno digitalno i 'zeleno' unaprijediti javni sektor i poduzetništvo.

Međutim, kako bi mogli iskoristiti sve prilike koje su pred liderima javnih organizacije i privatnih poduzeća, ne možemo koristiti iste načine i sustave kao što smo to radili još od pretpristupnog razdoblja. Naime, od kada je Hrvatska postala članica EU bili smo svjedoci niske razine korištenja financijskih sredstava koje su nam bili na raspolaganju. To je pratilo i niz propusta, manjak transparentnosti i kašnjenja provedbe programa tj. raspasivanje i obrada natječaja sufinanciranih investicija i projekata javnog i privatnog sektora. S ovoliko puno novaca na raspolaganju u sljedećih nekoliko godina imamo priliku ubrzano napredovati i time ostvariti rast standarda naših građana, možda i više nego li neke od brzorastućih gospodarstava EU. Stoga je za optimalno iskorištenje EU sredstava značajno reorganizirati sustav upravljanja postupcima vezanim za EU fondove i tako iskoristiti većinu bespovratnih potpora i drugih sredstava sufinanciranja. To je ujedno prilika i za cjelovitu agilnu transformaciju hrvatskog javnog sektora potrebnu za rast gospodarstva i napredak Hrvatske u sljedećem razdoblju.

Pandemija pomaže agilnoj transformaciji javne uprave

Vlade širom svijeta pokazale su da su dorasle izazovima koje je pred njih stavila pandemija, osiguravajući agilan pristup pronalasku rješenja u suradnji sa stručnjacima iz raznih sektora, u rasponu od javnog zdravlja do oporavka gospodarstva. Nekad dugotrajni i nefleksibilni regulatorni procesi postali su agilniji i prilagodljivi, kao i postupci nabave, za koje je pokazano da mogu biti manje rigidni i dugotrajni. Mnoge institucije javne uprave ubrzale su postupke zapošljavanja kao odgovor na dosad neviđenu potražnju za uslugama. Tako se i u Hrvatskoj tijekom pandemije stvorila stvarna potreba za agilnom javnom upravom koja je pokazala da ima sposobnosti upravljati situacijama na brz, fleksibilan, i odlučan način. Pozitivna i negativna iskustva koja su prikupljena tijekom pandemija sada javni sektor može iskoristiti za bolju apsorpciju velike količine administrativnog posla vezanog uz korištenja EU fondova. Za to je potrebno izgraditi javni sektor koji ima sposobnost veće fleksibilnosti i prilagodljivosti, te brzog donošenja odluka i provedbe natječaja i projekata. Bez obzira na kritike zbog sporosti, javne institucije su pokazale sposobnost prilagodbe potrebno za agilnije kreiranje politika, provedbe gospodarski programa i pružanje usluga usmjerenih na korisnika, brzu iteraciju, kontinuirano prikupljanje povratnih informacija i stalna prilagodbu sustava promjenama u okruženju. Za njihov daljnji razvoj potrebno je implementirati i neka od mnogih pristupa u stvaranju agilnije javne uprave.

Neke karakteristike agilne javne uprave

Agilan regulatorni okvir. Iako nisu pravno obvezujući, 'mekani propisi' omogućuju javnoj upravi da se brzo prilagodi izazovima koji se pojave u okruženju i povratnim informacijama. Takav okvir pruža smjernice javnom i privatnom sektoru s ciljem smanjenja administrativnih prepreka i ubrzavanja administrativnih postupaka. Agilan regulatorni okvir može uključivati standarde, procedure ili etičke okvire koje zahtijevaju manje vremena za provedbu od tradicionalnih (rigidnih) propisa. Europska komisija, na primjer, je razvila skup alata za bolju regulaciju koji postavlja smjernice, alate i preporuke koje koristi EK u izradi prijedloga novih propisa. Te preporuke bi se trebale koristiti i od strane hrvatskih javnog sektora u pripremi novih i postojećih propisa.

Digitalan javni sektor. Digitalne usluge javnog sektora razvijene već i prije pandemije, dobile su jak vjetar u leđa tijekom pandemije. U vremenu poslije pandemije (tzv. novo normalno) one moraju biti osmišljene tako da budu sigurne za budućnosti, prilagodljive osiguravati nisko opterećenje javnih službenika, građane i poduzeća. Procedure i procesi, odobrenja, i obrasci moraju biti razvijeni na agilni način imajući u vidu stalne promjene u okruženju i razvoju digitalnih tehnologija. Dobar primjer je Danska javna uprava koja je obvezna procijeniti je li novi propis i povezani administrativni postupci dovoljno spremni za digitalnu tehnologiju, kao standardni dio procijene utjecaja propisa koji provodi i Hrvatska. U tu svrhu je Danska agencija za digitalizaciju razvila sedam načela za digitalnu spremnosti i pet načela za agilnost javne uprave.

Agilni zaposlenici javnog sektora. Čak i prije pandemije, neke vlade su eksperimentirale s različitim pristupima povećanja agilnost javne uprave. Australija je uvela digitalno tržište kako bi vladinim agencijama olakšala pronalaženje i zapošljavanje novih digitalno osviještenih službenika dok su mnoge druge vlade inicirale programe stjecanja digitalnih vještina za postojeće zaposlenike. Agilni dužnosnici i službenici ključni su za agilnu transformaciju, a pandemija je katalizirala brojne inicijative fleksibilne radne snage. No kako bi dugoročno održale tu fleksibilnost, službenici i dužnosnici javnog sektora trebaju primarno i brzo razviti digitalne vještine kako bi mogli razumjeti strukturne i kulturne promjene u način rada u javnom sektoru. Primjerice, američki ured za upravljanje osobljem ovlastio je agencije javne uprave da zaobiđu tipično dugotrajan proces zapošljavanja radnika koji su angažirani da odgovore na pandemiju. Naravno da su mnogi od vas odmah pomislili na manjak transparentnosti koji se može stvoriti u primjeni takvih pravila, ali uz bolju i širu primjenu digitalnih rješenja je moguće osigurati visoku razinu transparentnosti ovakvih pravila.



23 views